Da bi učenici pristupili učionici potrebno je da budu prijavljeni na gmail nalog.U gornjem desnom uglu potrebno je da kliknu na kvadratić sa tačkicama i nadju google učionicu,ako tu ne nadju onda u google pretraživaču ukucaju google učionica,kliknete na google učionica ,zatim idete na sledeći korak ,u gornjem desnom uglu klikne se na veliki plus.Otvara se opcija da se pridružite predmetu i zatim ubacujete kod za predmet koji se nalazi pored linka za odgovarajuću učionicu.Učenici se prijavljuju samo u svojoj učionici jer svaka druga zloupotreba ( upis u drugom odeljenju) biće sankcionisana.
Filozofija / Adnan Koštrebić /
Nastavno gradivo je namenjeno učenicima koji pohađaju nastavu iz predmeta Filozofija u Gimnaziji"Jezdimir Lović"Sjenica
Saturday, August 29, 2020
Thursday, April 16, 2020
Filozofija u Gimnaziji
Nastava filozofije u
gimnaziji
Cilj nastavе
Cilj nastave ovog
predmeta je da kod učenika razvije svest o potrebi da aktivno oblikuju svoj i
odgovorno učestvuju u javnom životu humano i demokratski orijentisanog društva,
osposobljavajući ih da nezavisno kritički misle i prosuđuju, formiraju
sopstveni pogled na svet koji je osetljiv na kulturni kontekst, i da se u
svojim delima i postupcima rukovode vrednostima istine, dobra, pravde i lepote
čiji smisao i značaj otkrivaju u procesu ovladavanja znanjima i veštinama
svojstvenim filozofski kultivisanoj misli.
Zadaci
nastave
Zadaci nastave filozofije su da
učenici:
■ Ovladaju
znanjima o elementima i principima valjane misli i aktivno ih koriste u
strukturisanju vlastitog saznanja i algoritamskom rešavanju problema,
■
Razumeju strukturu saznajnih sposobnosti, složeni odnos jezika i mišljenja u
procesu saznavanja i razviju osetljivost za tipične grešeke u zaključivanju i
dokazivanju prisutne u svakodnevnoj komunikaciji,
■
Poznaju metodološku strukturu naučnog i filozofskog istraživanja i osposobe se
za primenu kritičko-racionalnih metoda u rešavanju praktičnih i teorijskih
problema,
■
Razumeju značaj istorijskog konteksta i razvojne dimenzije u nastanku
filozofskih shvatanja, kao i uzajamno preplitanje kulturnih i intelektualnih
tradicija u nastanku naučnih teorija i duhovnih tvorevina zapadne kulture,
■
Ovladaju različitim misaonim strategijama i unaprede samostalno i kritičko
suđenje kroz analizu i interpretaciju filozofskih tekstova i rekonstrukciju
filozofskih argumenata,
■
Ovladaju analizom kompleksnih pitanja i ideja zarad formiranja vlastitog
pogleda na probleme savremenog sveta,
■
Razlikuju saznajne od vrednosnih sudova i artikulišu vlastiti vrednosni sistem
u suočavanju sa etičkim dilemama i izazovima društva u kome žive,
■
Razviju osetljivost za socijalni i kulturni kontekst, identitet i razlike,
ovladaju veštinama uspešne komunikacije, timskog rada i praktikuju tehnike za
konstruktivno rešavanje konflikata u svakodnevnom životu,
■
Osposobe se da preuzimu odgovornost za sebe, za druge, kao i za prirodno i
društveno okruženje, i da sa uspehom učestvuju u javnom životu društva,
■
Unaprede sposobnosti za razložno (pismeno i usmeno) izlaganje misaonih sadržaja
i učešće u raspravi na način koji doprinosi razvijanju atmosfere otvorenosti i
uzajamnog uvažavanja,
■
Usvoje i praktikuju intelektualne vrline, stavove i vrednosti: intelektualnu
otvorenost i radoznalost, istinoljubivost, uvažavanje svedočanstva i argumenta,
spremnost na autokritiku, toleranciju prema razlikama u mišljenju i
nepristrasnost u proceni vlastitih i tuđih stanovišta, postupaka i postignuća,
■ Usvoje celovit pristup
obrazovanju koji se temelji na međuzavisnosti i transferu znanja iz različitih
oblasti, usavrše metode i tehnike za pospešivanje vlastitog učenja, razvijaju
interesovanje za (teorijska) znanja, umeća i veštine potrebne za dalje
obrazovanje, individualni i profesionalni razvoj, i pripreme se da u procesu
doživotnog učenja adekvatno odgovore na neizvesnosti i promene u karijeri i
socijalnom statusu.
Subscribe to:
Posts (Atom)